Moldavija
Republika Moldavija Republica Moldova | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Državna himna: "Limba noastra" | ||||||
![]() Položaj Moldavije u Evropi | ||||||
Glavni grad | Kišinjev (Chişinău) | |||||
Službeni jezici | Rumunski jezik | |||||
Priznati regionalni jezici |
| |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Maia Sandu | ||||
nezavisnost od Sojvjetskog Saveza | ||||||
- | proglašenje nezavisnosti | 27. 08. 1991. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 33.843 km2 (135.) | ||||
- | Voda (%) | 1.4 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2002 | 4.431.570 (116.) | ||||
Valuta | Moldavski leu (lei) | |||||
Vremenska zona | CET (UTC+2) | |||||
Pozivni broj | +373 | |||||
Web domena | .md |
Moldavija (rumunjski Moldova [molˈdova]; službeno Republika Moldavija, rum. Republica Moldova), kontinentalna država u istočnoj Evropi. Graniči se sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku. Granicu s Rumunjskom formira rijeka Prut i donji tok Dunava. Moldavija je u periodu od 1945. do 1991. bila jedna od republika Sovjetskog Saveza poznata kao - Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. Nezavisnost je proglasila 27. augusta 1991. Trenutačno je Moldavija jedna od najsiromašnijih evropskih država, a njen poslednji izabrani predsednik Vladimir Voronin je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u dugotrajnoj političkoj krizi.
Historija
Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. vek dio današnje države je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. veka Uliči i Tiverci.
Od 9. do 13. veka Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Nezavisna Moldavska kneževina osnovana je 1359. na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Ta kneževina je svoj zenit imala za vladavine vojvode Stefana III Velikog kad se uspješno suprostavljala napadima Osmanlija Poljskog kraljevstva i Ugarske. Ipak početkom 16. vijeka pokleknula je pod Osmanskim priticima i postala njihov vazal.
Tokom 18. vijeka, iako je i tad Moldavija i nadalje formalno bila pod osmanskim suverenitetom, porastao je utjecaj Ruskog Carstva koje se proširilo do granica Moldavije, pa je ona postala izvor sukoba između Osmanskog Carstva i Ruskog Carstva koja su prerasla u niz Rusko-turskih ratova. Nakon Rusko-turskog rata (1768–1774) Habsburška Monarhija anektirala je Bukovinu. A nakon Rusko-turskog rata (1806–1812) i potpisivanja Bukureštanskog mira - 1812. Carska Rusija anektirala je istočnu Besarabiju[1] kraj između Pruta i Dnjestra. Nakon tog je na tom teritoriju osnovala Besarabijsku Guberniju.
Nakon ruskog poraza u Krimskom ratu (1853. -1856.), Moldavija je reorganizirana kao nezavisna kneževina iako i nadalje formalno sa sultanom kao suverenom. Pod utjecajem probuđenog rumunjskog nacionalizma - 1859., vladajuća moldavska skupština izglasala je ujedinjenje sa Vlaškom kneževinom i njihovim knezom Alexandru Cuzom. Formalno ujedinjenje je odgođeno do 1861. kad su se te dvije dotad nezavisne kneževine stopile u Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška.[1]
Nakon Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije rumunjska vojska okupirala je Besarabijsku Guberniju u kojoj su moldavski nacionalisti osnovali Moldavsku Demokratsku Republiku koja se 1918. ujedinila sa Kraljevinom Rumunjskom.
Nakon sovjetskog ultimatuma Kraljevina Rumunjska prepustila je 1940. Moldaviju SSSR-u, koji na tom teritoriju osniva Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku. Ali ona nije dugo egzistirala, jer je već 1941. Kraljevina Rumunjska zajedno sa Trećim Reichom napala SSSR i ponovno zauzela Moldaviju i dobar dio Ukrajine. Nakon ofenzive Crvene armije u augustu 1944u, SSSR ponovno zauzima Moldaviju i obnavlja - Moldavsku Sovjetsku Socijalističku Republiku.
U vrijeme raspada SSSR-a - 27. augusta 1991. i Moldavija je poput ostalih republika proglasila svoju nezavisnost.
Geografija
Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Balanesti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.
Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.
Deklaracija o nezavisnosti
Parlament Moldavije je 27.8. 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus belli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od 23.8. 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28.6. 1940. godine kao i Transnistrije osnovane 12.10. 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR (2.8. 1940.) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR (4.11. 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1] Arhivirano 2013-08-30 na Wayback Machine-u.
Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus belli Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti
Administrativna podjela
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c6/Moldadm.png/200px-Moldadm.png)
Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Kišinjev, Comrat, Bender, Tiraspol) i dvije nezavisne regije - Gagauzija i Pridnjestrovlje.
Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.
Stanovništvo
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bb/Major_ethnics_groups_in_Moldova_1989.jpg/200px-Major_ethnics_groups_in_Moldova_1989.jpg)
Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.
# | Narodnost | Moldova | % Mold | Transnistria | % Tran | Total | % |
---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | Moldavci | 2,564,849 | 75.8% | 177,156 | 31.9% | 2,742,005 | 69.6% |
2. | Ukrajinci | 282,406 | 8.3% | 159,940 | 28.8% | 442,346 | 11.2% |
3. | Rusi | 201,218 | 5.9% | 168,270 | 30.3% | 369,488 | 9.4% |
4. | Gagauzi | 147,500 | 4.4% | 11,107 | 2.0% | 158,607 | 4.0% |
5. | Rumunji* | 73,276 | 2.2% | / | NA | 73,276 | 1.9% |
6. | Bugari | 65,662 | 1.9% | 11,107 | 2.0% | 76,769 | 1.9% |
7. | Ostali | 48,421 | 1.4% | 27,767 | 5.0% | 76,188 | 1.9% |
8. | UKUPNO | 3,383,332 | 100% | 555,347 | 100% | 3,938,679 | 100% |
U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).
Religija | Sljedbenici | % od ukupnog |
---|---|---|
Pravoslavci | 3,158,015 | 95.5% |
Nove protestantske vjere |
| 1.83% |
Tradicionalne protestantske
|
| 0.19% |
Rimokatolici | 4,645 | 0.14% |
Muslimani | 1,667 | 0.05% |
Ostale vjere | 25,527 | 0.77% |
Agnostici | 33,207 | 1% |
Ateisti | 12,724 | 0.38% |
Povezano
- Kneževina Moldavija
- Ujedinjene kneževine Moldavija i Vlaška
- Moldavska Demokratska Republika
- Popis gradova u Moldaviji
- Politička kriza u Moldaviji 2009.
Izvori
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Sports.md
- Sporter.md
- p
- r
- u
Albanija
Andora
Armenija2
Austrija
Azerbejdžan1
Belgija
Belorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
Češka
Danska3
Estonija
Finska
Francuska3
Grčka
Gruzija1
Hrvatska
Irska
Island
Italija
Kazahstan1
Kipar2
Latvija
Lihtenštajn
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Moldavija
Monako
Nizozemska3
Norveška3
Njemačka
Poljska
Portugal3
Rumunija
Rusija1
San Marino
Severna Makedonija
Slovačka
Slovenija
Srbija
Španija3
Švedska
Švicarska
Turska1
Ujedinjeno Kraljevstvo3
Ukrajina
Vatikan
![Države Evrope](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5a/European_countries_%28orthographic_projection%29.svg/120px-European_countries_%28orthographic_projection%29.svg.png)
djelomično priznate države
Abhazija (GRU)
Južna Osetija (GRU)
Kosovo (SRB)
Pridnjestrovlje (MOL)
Turska Republika Sjeverni Kipar2 (KIP)
|